Bol u mišićima često se povezuje sa raznim oblicima stresa, emocionalnih stanja i psihofizičkog napora.
Ova veza nije slučajna i ima dublje fiziološke i psihološke razloge. U ovom tekstu istražit ćemo mehanizme koji leže iza ove veze i pružiti dubinsko razumijevanje ove teme.
Bol u mišićima kao i sve ostale probleme koje imamo treba lečiti sistemski i treba raditi na uzroku problema a ne na posledicama.
Kao terapeut koji se bavi više od 10 godina masažom, došao sam do zaključka da 90% bolova u mišićima izuzev povreda i fizičkog napora dolazi od naših emocija.
Kako nastaje bol u mišićima?
Bolovi u mišićima mogu imati različite uzroke. Najčešći uzrok je nakupljanje mlečne kiseline u mišićima tokom fizičke aktivnosti, što dovodi do osećaja napetosti i boli.
Tokom intenzivne fizičke aktivnosti, mišići koriste energiju izgladnjivanjem kiseonika, procesom poznatim kao anaerobni metabolizam.
Kao nuspojava ovog procesa, stvaraju se veće količine mlečne kiseline. Mlečna kiselina može se akumulirati u mišićima i izazvati osećaj napetosti i bol.
Ovaj fenomen često se naziva „mišićni umor“ i može biti najizraženiji tokom ili nakon intenzivnog treninga.
Takođe, mikropovrede mišićnih vlakana mogu se javiti kao posledica intenzivnog vežbanja ili neuobičajenog napora. Oštećenje mišića uzrokuje upalu i oslobađanje upalnih medijatora koji pridonose osećaju boli.
Mikropovrede su male suze ili oštećenja mišićnih vlakana koja se javljaju kao posledica opterećenja na mišićima koji nisu naviknuti na takve napore.
Ove povrede pokreću upalni odgovor tela kako bi popravilo i obnovilo oštećena vlakna. Upalni proces uključuje oslobađanje upalnih medijatora, poput prostaglandina i citokina, koji djeluju na receptore boli i uzrokuju osećaj nelagode.
Stres i njegov uticaj na bol u mišićima
Stres može imati štetan uticaj na mišićni sastav na više načina. Evo nekoliko ključnih aspekata koji objašnjavaju taj uticaj:
Povećana mišićna napetost: Kada smo pod stresom, naše telo ulazi u stanje pripravnosti za borbu ili beg. Kao odgovor na stres, aktiviraju se simpatički nervni sastav i oslobađaju se hormoni poput adrenalina i kortizola. Ti hormoni potiču kontrakciju mišića i povećavaju mišićnu napetost. Ova prirodna reakcija bila je korisna u opasnim situacijama u prošlosti, ali u današnjem svetu, gde smo često izloženi hroničnom stresu, mišići mogu ostati stalno napeti, što može dovesti do bolova i nelagode.
- Stres može imati negativan uticaj na cirkulaciju krvi u mišićima. Kada smo pod stresom, naše telo prioritetno usmerava krv prema vitalnim organima kao deo pripreme za reakciju na stresor. To može rezultirati smanjenim dotokom krvi u periferne delove tela, uključujući mišiće. Smanjen protok krvi može ograničiti kiseonik i hranljive materije u mišićima i otežati uklanjanje metaboličkih otpadnih proizvoda. Takva ograničena cirkulacija može pridoneti mišićnoj napetosti i bolovima.
Kada smo pod stresom, često smo skloni zauzimati nezdrava držanja tela. Na primer, možemo zatezati ramena, stisnuti vilicu ili zgrčiti mišiće trupa. Takva nepravilna držanja mogu dovesti do disbalansa mišića i povećane napetosti u određenim mišićnim grupama. Na primer, stalno zgrčeni mišići vrata i ramena mogu uzrokovati napetost i bolove u tim područjima.
Stres može povećati rizik od povreda mišića. Kada smo pod stresom, naša pažnja i koncentracija mogu biti narušene, što može dovesti do nepažnje i nepravilnih pokreta. Osim toga, napeti mišići imaju smanjenu fleksibilnost i povećanu krutost, što povećava opasnost od povreda pri fizičkoj aktivnosti.
Emocije i mišićna napetost: Kako se povezuju?
Naša emocionalna stanja mogu imati snažan uticaj na mišićnu napetost. Osećaji poput teskobe, besa ili depresije mogu izazvati refleksnu kontrakciju mišića, što dovodi do njihove napetosti i boli. Ova veza između emocija i mišićne napetosti može stvoriti začarani krug, gde emocionalni stres izaziva mišićnu napetost, a ta napetost dodatno pojačava emocionalno stanje.
-Emocionalni stres može izazvati povećanu svest o mišićnoj napetosti i bolu. Kada smo pod stresom, često smo skloni pažljivo pratiti naše telo i osećaje.
To može rezultirati povećanom osetljivošću na mišićnu napetost i bolove koji su inače prisutni, ali možda nisu primećeni.
Osim toga, emocionalni stres može uticati na našu percepciju boli, čineći je intenzivnijom ili dugotrajnijom nego što bi inače bila.
– Emocionalni stres i mišićna napetost mogu stvoriti začarani krug. Emocionalni stres izaziva mišićnu napetost, a ta napetost može dalje pojačati emocionalno stanje.
Na primer, stalna napetost u mišićima vrata i ramena može izazvati nelagodu i bol, što može uticati na naše emocionalno stanje, poput povećane teskobe ili razdražljivosti.
Ova uzajamna interakcija može otežati opuštanje mišića i rešavanje emocionalnog stresa.
Neurološka povezanost
Mozak ima ključnu ulogu u percipiranju i obradi boli u mišićima. Signali boli putuju kroz nervni sastav do mozga, gde se tumače kao senzacija boli.
Emocionalna i kognitivna područja mozga takođe rade zajedno u obradi i regulaciji boli. Stres može uticati na način na koji mozak percipira bol, pojačavajući osećaj nelagode i izazivajući veću mišićnu napetost.
Kada se javlja bol u mišićima, receptori za bol u mišićima, nazvani nociceptori, registruju oštećenje ili iritaciju u mišićima. Ti nociceptori šalju električne signale koji putuju kroz periferne nerve prema kičmenoj moždini.
U kičmenoj moždini, signali se obrađuju i prenose se dalje do različitih područja mozga, poput somatosenzornog korteksa, koji je odgovoran za tumačenje senzornih informacija iz tela.
Emocionalni i kognitivni faktori igraju važnu ulogu u načinu na koji mozak obrađuje bol u mišićima. Emocionalna područja mozga, poput amigdale i prefrontalnog korteksa, povezana su s emocionalnim reakcijama na bol.
Na primer, stres može aktivirati amigdalu, što može pojačati osećaj nelagode i uzrokovati veću percepciju boli.
Hormonalni odgovor na stres: Uticaj na mišićni tonus
Stresni odgovor tela uključuje otpuštanje različitih hormona, poput adrenalina i kortizola. Ti hormoni imaju direktan uticaj na mišićni tonus, potstičući kontrakciju mišića.
Hronični stres može dovesti do dugotrajne napetosti mišića, što može dati rezultat kao bol u mišićima i ograničenom pokretljivošću.
Psihološki stres-uticaj na bol u mišićima
Psihološki stres, poput radnog opterećenja, sukoba ili financijskih briga, takođe može izazvati mišićnu napetost.
Ovaj oblik stresa često je povezan s lošim držanjem tela i povećanim pritiskom na određene mišićne grupe.
Tokom vremena, ova napetost može izazvati bol u mišićima i ograničenje fleksibilnosti.
Uticaj negativnih misli i uverenja na bol u mišićima
Naše misli i uverenja mogu imati značajan uticaj na mišićnu napetost. Negativne misli poput „Nikad neću uspeti“ ili „Sve je preteško“ mogu izazvati stresni odgovor i potstaknuti mišićnu napetost.
Kognitivno-bihevioralne tehnike, poput prepoznavanja i promene negativnih misli, mogu pomoći u smanjenju mišićne napetosti i bolova.
Upravljanje bolovima u mišićima uzrokovanima stresom
Postoje različite metode koje mogu pomoći u upravljanju bolovima u mišićima uzrokovanima stresom. To može uključivati primenu toplote ili hladnoće na bolno područje, izvođenje lagane vežbe istezanja, masažu ili tehnike poput akupunkture.
Važno je pronaći individualizirani pristup koji odgovara vašim potrebama.